Plitvice - ožujak 1991.
Nakon što su u ožujku 1991. Predsjedništvo SFRJ i Štab Vrhovne komande OS SFRJ najavili uvođenje izvanrednog stanja i rušenje vodstva RH, nastavljene su provokacije i propaganda o tobožnjoj ugroženosti Srba.
U kontekstu toga srpski pobunjenici tada najavljuju "miting istine" na Plitvicama i pripajanje područja NP-a Plitivička jezera općini Titova Korenica, odnosno SAO Krajini. Uslijedile su provokacije u mjestima oko Plitvičkih jezera, a 28. ožujka Mile Martić šalje policajce iz Knina da spriječe prosvjednike koji su bili protiv pripajanja Plitvica općini Titova Korenica. Na ulazima u nacionalni park na jarbolima su izvješene srpske i jugoslavenske zastave.
Sljedeći dan, 29. ožujka, "milicajci" iz Knina zauzimaju upravne zgrade NP-a Plitvice. Tako je Izvršno vijeće Titova Korenica preuzelo nacionalni park.
Stoga je predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman na Veliku subotu, 30. ožujka 1991. donio odluku o provedbi akcije „Plitvice“. Sama akcija bila je izvedena u dvije faze. U prvoj fazi, malo prije ponoći, prva specijalna postrojba MUP-a Antiteroristička jedinica Lučko kao prethodnica zauzela je Koranski most kako bi ga osigurala, onemogućila pobunjenike u sprječavanju ulaska naših snaga na Plitvička jezera. U drugoj fazi u ranim jutarnjim satima glavne snage Specijalne jedinice „Rakitje“ spajaju se s prethodnicom na Koranskom mostu pa zajednički djelujući nastavljaju u smjeru Koranskog mosta i Hotela „Jezero“.
Prema policijskim izvješćima, nakon uspješno provedene akcije kojom je zapovijedao Marko Lukić, uhićeno je 29 ekstremista. Među njima su bili Goran Hadžić i Boro Savić, koji će postati vođe pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji. Nakon očevida pripadnika MUP-a RH na Plitvicama su se rasporedile tenkovske postrojbe JNA koje su se pravile da "razdvajaju zaraćene strane".
Bacin 1991.Uskrs 1991. nazvan je "krvavim" zbog ranjenih i mrtvih na Plitvicama. Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama uspostavljen red, u sukobu s paravojnim srpskim snagama tada je, nažalost, poginuo 22-godišnji Josip Jović, a još devet pripadnika Specijalne policije je ranjeno.
Prema riječima suboraca, Jović je bio među prvima u napadu. Iako je na sebi imao pancirku, jedan od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Kola Hitne pomoći stigla su u trenu, a potom je ukrcan u sanitetski vojni helikopter, još uvijek dajući znakove života. Međutim, preminuo je na putu do bolnice. Josip Jović je tako postao prva policijska žrtva u Domovinskom ratu.
O Josipu Joviću
Josip Jović rođen je 21. studenoga 1969. godine u Aržanu kod Imotskog, u obitelji Marije i Filipa Jovića koji su podizali osim Josipa i sina Tomislava te kćeri Franku, Mirnu i Anitu. Josip je školu završio u rodnom mjestu. U kolovozu 1990. godine priključio se Jedinici za specijalne namjene MUP-a "Rakitje". Prije Akcije „Plitvice“ s tom jedinicom je bio na terenu u Pakracu i Petrinji. Nakon nesretne pogibije pokopan je uz sve vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. u Aržanu mu je otkriven spomenik. Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je visokim državnim odličjima: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom, Spomenicom Domovinskog rata, Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi" i Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.
Ovako izgleda grob JOSIPA JOVICA !POČIVAO U MIRU ,ZA DOM SI SPREMAN BIO !
Plitvice - ožujak 1991.
Nakon što su u ožujku 1991. Predsjedništvo SFRJ i Štab Vrhovne komande OS SFRJ najavili uvođenje izvanrednog stanja i rušenje vodstva RH, nastavljene su provokacije i propaganda o tobožnjoj ugroženosti Srba.
U kontekstu toga srpski pobunjenici tada najavljuju "miting istine" na Plitvicama i pripajanje područja NP-a Plitivička jezera općini Titova Korenica, odnosno SAO Krajini. Uslijedile su provokacije u mjestima oko Plitvičkih jezera, a 28. ožujka Mile Martić šalje policajce iz Knina da spriječe prosvjednike koji su bili protiv pripajanja Plitvica općini Titova Korenica. Na ulazima u nacionalni park na jarbolima su izvješene srpske i jugoslavenske zastave.
Sljedeći dan, 29. ožujka, "milicajci" iz Knina zauzimaju upravne zgrade NP-a Plitvice. Tako je Izvršno vijeće Titova Korenica preuzelo nacionalni park.
Stoga je predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman na Veliku subotu, 30. ožujka 1991. donio odluku o provedbi akcije „Plitvice“. Sama akcija bila je izvedena u dvije faze. U prvoj fazi, malo prije ponoći, prva specijalna postrojba MUP-a Antiteroristička jedinica Lučko kao prethodnica zauzela je Koranski most kako bi ga osigurala, onemogućila pobunjenike u sprječavanju ulaska naših snaga na Plitvička jezera. U drugoj fazi u ranim jutarnjim satima glavne snage Specijalne jedinice „Rakitje“ spajaju se s prethodnicom na Koranskom mostu pa zajednički djelujući nastavljaju u smjeru Koranskog mosta i Hotela „Jezero“.
Prema policijskim izvješćima, nakon uspješno provedene akcije kojom je zapovijedao Marko Lukić, uhićeno je 29 ekstremista. Među njima su bili Goran Hadžić i Boro Savić, koji će postati vođe pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji. Nakon očevida pripadnika MUP-a RH na Plitvicama su se rasporedile tenkovske postrojbe JNA koje su se pravile da "razdvajaju zaraćene strane".
Bacin 1991.Uskrs 1991. nazvan je "krvavim" zbog ranjenih i mrtvih na Plitvicama. Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama uspostavljen red, u sukobu s paravojnim srpskim snagama tada je, nažalost, poginuo 22-godišnji Josip Jović, a još devet pripadnika Specijalne policije je ranjeno.
Prema riječima suboraca, Jović je bio među prvima u napadu. Iako je na sebi imao pancirku, jedan od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Kola Hitne pomoći stigla su u trenu, a potom je ukrcan u sanitetski vojni helikopter, još uvijek dajući znakove života. Međutim, preminuo je na putu do bolnice. Josip Jović je tako postao prva policijska žrtva u Domovinskom ratu.
O Josipu Joviću
Josip Jović rođen je 21. studenoga 1969. godine u Aržanu kod Imotskog, u obitelji Marije i Filipa Jovića koji su podizali osim Josipa i sina Tomislava te kćeri Franku, Mirnu i Anitu. Josip je školu završio u rodnom mjestu. U kolovozu 1990. godine priključio se Jedinici za specijalne namjene MUP-a "Rakitje". Prije Akcije „Plitvice“ s tom jedinicom je bio na terenu u Pakracu i Petrinji. Nakon nesretne pogibije pokopan je uz sve vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. u Aržanu mu je otkriven spomenik. Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je visokim državnim odličjima: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom, Spomenicom Domovinskog rata, Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi" i Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.
Ovako izgleda grob JOSIPA JOVICA !POČIVAO U MIRU ,ZA DOM SI SPREMAN BIO ! 
Nema komentara:
Objavi komentar